Istražujući grad kao najkomleksniju ljudsku tvorevinu, mi tragamo za njegovim identitetom. Prenoseći znanje i iskustvo budućim nastavnicima koji se obrazuju na Prirodno matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci (u daljem tekstu PMF) uočili smo potrebu da im približimo inženjersku profesiju. U potrazi za mogućim rješenjima došli smo na ideju da organizujemo izložbu, koja bi bila logičan spoj teorije i prakse. Ovo je i prilika da se o tome upozna naučna i stručna javnost. U pitanju je jedna tema koju istovremeno obrađuju i studenati i istraživači.

  • Izložba studentskih radova Arhitektonsko stvaralaštvo i tehnologije – juče, danas, sutra obuhvata široku oblast: od pojave čovjeka na Zemlji, razvoja ljudskog stvaralaštva, tehnologija, do krize kulture življenja u 21. vijeku. Ona pokazuje kako su nadareni pojedinci – prvi graditelji ostavili trag – crtež u pećini. Zatim izložba prati hronološki aktivnosti čovjeka. Izlaskom na otvoreno čovjek je počeo da intervenišu i gradi u prirodi. Udruživanjem u zajednicu ispravljen je prvi kamen, na način da bi postao akcenat – znak raspoznavanja i orjentisanja u prostoru. Slaganjem kamena nastale su prve  megastrukture, o čijem nastanku i danas postoje različita tumačenja i mišljenja. Postavljanje ovih megastruktura – repera istovremeno je iniciralao organizaciju prostoru oko njega. Od tog trenutka pa sve do danas utvrđuju se pravila organizacije i funcionisanja prostora. Najstariji vid organizacije prostora bio je grupisanje kamenih blokova. Na taj način su istaknuta vrijedna mjesta koja imaju potencijala za različite načine korištenja. Pored uočenih potencijala mjesta, bilo je neophodno da se iskoriste i uspostave kompleksne veze prirode, ljudi i tehnologija. Time su stvoreni prvi gradovi.  To  je bila inspiracija – ideja da se istraže iskustva graditelja, od praistorije do danas dostignutog tehnološkog napredka. Tehnologije današnjeg doba trebaju da se izučavaju na obrazovnim institucijama da bi ih mogli uspješno primjeniti u praksi. Poruku koju želimo poslati ovom izložbom sadržana je u očekivanju da grad treba da bude prirodan, pun raznolikosti, da omogući ostvarenje ljudskih potreba, želja, te bogat humanističkih, socijalnih i etičkih vrijednosti. Time se stvara grad za ljude, otporan na klimatske ekstreme i prirodne katastrofe.
  • Doktorska disertacija: Mapiranje i sjećanje u Banjoj Luci – proces u toku služi se kartama koje su pronađene u arhivima, muzejima i bibliotekama širom svijeta. Ove karte su dovedene u vezu sa značajnim događajima, političkim i društvenim sistemima, te su označene određenim katalaškim brojem, po tipu kojem pripadaju. Na taj način kreiran je alat za hronološko prikazivanje karata – map timeline. Ovaj dokument pruža mogućnost posjetiocima izložbe da stvore utisak o Banjoj Luci koja (ne) postoji na kartama. Ova izložba je prilika da se šira javnost upozna sa kartografskim kartama Banja Luke iz različitih perioda (od 1881/84, 1904/5, 1942, 1948 i 1978), te im daje mogućnost da prate promjene kroz vrijeme u prostoru. Te promjene su prikazane na karti kolektivnog sjećanja, koja ilustruje turbulentnu istoriju grada. Na njoj su prikazani objekti koji su srušeni pod različitim okolnostima čime se potvrđuje ideja o Banjoj Luci koja više ne postoji. Ta Banja Luka postoji samo u sjećanjima njenih građana. Da bi očuvali identite grada moramo se zapitati: Kako da vratimo Banja Luku o kojoj su nam naši stari pričali i koju građana čuvaju u svojim sjećanjima? Ovo istraživanje je jedan od mogućih načina kako da se očuva indentite grada.

Otvaranje izložbe je upriličen na dan  otvaranja rekonstruisane zgrade PMF. Ona je aktivan je doprinos ugodnijem boravku i efikasnijem radu studenata i nastavnika na ovoj visokoškolskolskoj ustanovi, kao i podsticaj za uspješniju sardnju Fakulteta sa lokalnom upravom, institucijama i privredom. Za očekivati je da će budući nastavnici nakon završenih studija na PMF, stečene spoznaje o arhitektonskom stvaralaštvu i tehnologijama prenijeti svojim učenicima u osnovnoj školi, na način da ih podstaknu na traganje u ovoj oblasti punoj tajni i neizvjesnosti. Poruka ove izložbe sadržana je u riječima Lewis Mumford: Čovjek je stvorio grad, izvor civilizacije i kulture našeg svijeta.Grad su, zapravo, ljudi.

Posebnu zahvalnost za podršku i razumjevanje tokom realizacije projekta izložbe autori duguju prof. dr Goranu Trbić, dekanu PMF, prof. dr Miri Mandić, rukovodiocu studijskog programa Prostorno planiranje – PMF, studentima studijskog programa Tehničko obrazovanje – PMF, generacije š.k. 2016/17.

KATALOG IZLOŽBE

Autori
prof. dr Milenko Stanković
dr Jelena Stanković dipl.inž.arh.
Slađana Janković dipl.inž.arh.
v.a. Gordana Jakovljević, master geodezije