Generalna skupština UN-a proglasila je 2000. godine 20. juni Svjetskim danom izbjeglica. Problem izbjeglištva ima dugu istoriju, ali je eskalirao u XX vijeku kao posljedica vojnih sukoba velikih razmjera (Prvi i Drugi svjetski rat, revolucija,  građanskih ratova,  političkih progona, prirodnih katastrofa…). Pojam izbjeglica i slični pojmovi  (raseljena i protjerana lica) odnose se na svako lice koje je protiv svoje volje iseljeno ili  raseljeno izvan mjesta svog prebivališta, zavičaja ili matične države, progonjeno zbog rasne, vjerske ili nacionalne pripadnosti, političkih uvjerenja ili pripadnosti nekoj društvenoj grupi.

Problemom izbjeglištva međunarodna zajednica se počela prvi put baviti poslije Prvog svjetskog rata kad je Liga naroda  pokušala riješiti status više miliona Rusa raseljenih nakon Oktobarske revolucije i Jermena protjeranih  iz Turske. Tad se usvaja termin izbjeglica i prvi put pokušava pravno definiti status i prava izbjegličke populacije međudržavnim sporazumima. Problemi svakodnevnog funkcionisanja izbjegličke populacije su  brojni: siromaštvo, gubitak imovine, državljanstva i prava koja iz njega proizlaze, (pravo na rad, pravo glasa,…), problemi slobode kretanja, integrisanja u drugu sredinu, očuvanja kulturnog identiteta i drugi. Ženevskom konvencijom 1951. godine definisan je  status izbjeglica čime su stvorene pravne pretpostavke međunarodne zaštite, ali time nisu riješeni problemi  konstantnog narastanja izbjegličke populacije kao posljedice geopolitičkih i geokulturnih konfrontacija u više regiona svijeta. Ekonomski faktori i faktori proizašli iz stanja životne sredine, kao posljedica prirodnih nepogoda i klimatskih kolebanja, produkuju manje popratnih posljedica izbjeglištva od geopolitičkih faktora.

Po procjenama UNHCR-a (tijela UN koje se  bavi zaštitom i pomoći izbjeglom stanovništvu) u svijetu je oko 30 milona ljudi u statusu izbjegica; bez doma, imovine, radnog mjesta, stalnog izvora prihoda, građanskih prava i sa neodređenim konačnim mjestom boravka. Veliki broj među njima čine djeca koja nemaju  bezbrižno djetinjstvo, dom, šansu za obrazovanjem. Tačan broj izbjegličke populacije je teško odrediti zbog dinamike kretanja, nepotpunih evidencija,  novih izvora izbjeglištva, nedefinisanog statusa brojnih migranata pokrenutih socioekonomskim i drugim razlozima koji napuštaju mjesto prebivališta. Zajedno njihov broj se udvostručuje. Ovaj problem posebno je naglašen posljednjih godina u kretanjima različitih etničkih, vjerskih i socijalnih grupa stanovništva sa prostora Afrike i južne i jugozapadne Azije koji čine većinu izbjegličke populacije i najizraženiju migratornu struju savremenog doba.

Trenutno najviše izbjeglica je iz prostora Sirije (preko 6 miliona) i Afganistana, a zemlja u kojoj se trenutno nalazi najviše izbjeglog stanovništva je Turaska (oko 4 miliona). Problem afganistanskog i palestinskog izbjeglištva postoji više decenija. Dezintegracijom SFR Jugoslavije i građanskim ratom pokrenuto je veliko prostorno prerazmještanje stanovništva s brojnom izbjegličkom populacijom čije je kretanje promijenilo etničku i vjersku strukturu i oslabilo ukupni demografski potencijal prostora bivše Jugoslavije. Više hiljada preseljenog stanovništva do danas nije riješilo svoj status, povrat imovine i druga prava iako je od početka građanskog rata u Jugoslaviji prošlo 30 godina.

Preko prostora Zapadnog Balkana vodi jedna od migratornih ruta iz prostora Azije. Zemlje Evropske unije vode restriktivnu i selektivnu politiku ulaska migranata te se na njenim granicama koncentriše sve veći broj stanovnika azijatskog porijekla pokrenutih iz zemalja rođenja brojnim razlozima (građanskim ratovima i političkim, etničkimi vjerskim sukobima, vojnim intervencijama NATO pakta, socijalnom krizom, prirodnim katastrofama). Pomiješane na istoj trasi radne migracije i izbjeglištvo zamućuju sliku realne strukture i motiva kretanja. Dio ovih kretanja privremeno je zaustavljen na sjeverozapadnim granicama BiH (pretežno Unsko-sanski kanton) gdje se formiraju izbjeglički kampovi.

Problem izbjeglištva, bez razlike na njegove uzroke, pokreće brojna pitanja: efikasnosti funkcionisanja međunarodnog prava i institucija, međudržavne saradnje, ljudskih prava i sloboda, solidarnosti u savremenom društvu. Izbjeglištvo je postalo globalni problem savremenog svijeta.

O problemu izbjeglištva u svijetu i kod nas već smo pisali na našem sajtu. Studijski program geografija Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci i članovi Geografskog društva Republike Srpske proteklih godina aktivno su učestovali u obilježavanju Svjetskog dana izbjeglica sa Republičkim sekretarijatom za raseljena lica i migracije organizovanjem predavanja i diskusija sa ciljem aktueliziranja nerješenih problema izbjeglištva u BiH/RS.

Potražite dodatne informacije na: https://www.unhcr.org