Svjetski dan voda  i Svjetski meteorološki dan zajedno su obilježili Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske i Protivgradna preventiva Republike Srpske 22.03.2019. godine prigodnim predavanjima u amfitetaru Prirodno-matematičkog fakulteta. Navedene institucije se s naučnog i praktičnog aspekta bave hidrološkom i meteorološkom monitoringu i klimatskim istraživanjima, te više godina  razmjenjuju rezultate i mišljenja, te se u okviru saradnje odvija i obilježavanje  Svjetskog dana voda i Svjetski meteorološki dan.

            Čovječanstvo se suočava s problemom nestašice pitke vode i neracionalnim upravljanjem hidrografskim sistema. Klimatske promjene, intenzivna sječa šuma i destruktivni  procesi pokrenuti čovjekovim  djelovanjem umanjuju vrijednost vodnog potencijala i pokreću brojne rizike. Evropska povelja o vodi naglašava da je „voda opšte, nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog od nas da je ekonomično i brižljivo koristi“. Vođen istom mišlju Žak Kusto je rekao: „Voda je uslov života i opstanka na Zemlji. Zaboravljamo da ciklus vode i životni ciklus predstavljaju jednu cjelinu.“

            Prisutne učesnike i studente PMF-a pozdravili su, te upoznali  s radom institucija koje predstavljaju direktor Republičkog hidrometerološkog zavoda mr Tomislav Šajić, dekan  Prirodno-matematičkog fakulteta prof. dr Goran Trbić, direktor JP Protivgradna preventiva Republike Srpske mr Tihomir Dejanović i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U radnom dijelu održano je više predavanja.

  • O Svjetskom meteorološkom danu i radu Svjetske meteorološke organizacije govorio je Dejan Supić iz Hidrometeorološkog zavoda RS. 
  • O načinu praćenja klimatskih elemenata, opremljenosti Hidrometeorološkog zavoda i regionalnom uvezivanju hidrometeoroloških zavoda izlagala je Nada Rudan. Ona je prisutne upoznala s promjenama  prosječnih i ekstremnih vrijednosti pojedinih hidrometeoroloških elemenata i pojava u posljednjih nekoliko decenija.
  • Ines Đurović je prezentovala projekat „DriDanube“. Ovaj projekat regionalnog karaktera objedinjuje države u slivu rijeke Dunav s akcentom na rješavanje problema suše, obzirom na značaj agrara u zemljama dunavskog sliva.
  • Naučno-istraživački rad Studijskih programa geografije, biologije, hemije, ekologije i zaštite životne sredine u oblasti voda, klimatskih promjena i njima uslovljenih ekosistema, te problema praćenja zagađenja voda i njihovog pročišćavanja predstvili su prof. dr Aleksandra Petrašević, doc. dr Maja Manojlović  i viši asistent Dragana Milosavić.  Proučavanja iz oblasti prirodnih nauka usmjerena su na održivi razvoj i očuvanost vodnih resursa i njihovog kvaliteta u cilju ekonomske i ekološke održivosti.
  • O pojavi grada na geoprostoru Republike Srpske, učestalosti, osmatranju, praćenju i preventivnom djelovanju izlagao je mr  Tihomir Dejanović. 

Na skupu je naglašen značaj vodnih resursa i njihova osjetljivost. Zaključeno je da su posljednjih godina značajno unapređeni tehnički i kadrovski kapaciteti i saradnja institucija i akademske zajednice. Istaknuta je neophodnost institucionalnog povezivanja i djelovanja u sistemu hidrometeoroloških proučavanja, praćenja i preventivnog djelovanja, uređenja zapuštenih tehničkih hidrosistema te podizanja  svijesti stanovništva o odgovornom ponašanju.

            Ukazano je na izloženost geoprostora Republike Srpske klimatskim promjenama čime je neophodno razvijati sisteme praćenja i adaptacije. Zbog ugroženosti  hidropotencijala, potrebna je njegova adekvatna zaštita i djelovanje u pravcu racionalnog i odgovornog upravljanja vodama. U tom smislu neka posluži kao pouka rečenica Bendžamina Frenklina: „Tek kad je bunar prazan, shvatimo koliko je voda važna“, a  u „bunarima“ našeg geoprostora još uvijek ima kvalitetne vode u kojoj se nalazi najljepša čarolija ove planete.