Protekle sedmice Studentska organizacija Prirodno-matematičkog fakulteta realizovala je projekat pod nazivom „Razmišljaj – recikliraj!“. Na ideji realizacije nečeg kreativnog i produktivnog, studente je podržao dekan, kao i asistenti, profesori te i ostali kolektiv fakulteta. Studenti, jednog od najspecifičnijih fakulteta na Univerzitetu u Baljoj Luci, kako zbog svoje istorije tako i zbog studijskih programa koji su sa jedne percepcije veoma različiti ali opet međusobno povezani, imali su tendenciju da na neki način udruže biologe, ekologe, geografe, hemičare, matematičare, informatičare, fizičare te prostorne planere. U adaptaciji svih studijskih programa u projekat, Studentska organizacija je odlučila da realizuje recikliranje papira, kartona, literature i slično.
O samom projektu lični sud je dao šef Studijskog programa Matematika i informatika na Prirodno-matematičkom fakultetu prof. dr Dragan Matić.
„Sa zadovoljstvom smo se pridružili inicijativi Studentske organizacije u realizovanju projekta „Razmišljaj – recikliraj“ i drago nam je da je ovaj projekat uspješno i završen. S obzirom na visoko razvijenu svijest o reciklaži, koja postoji među zaposlenima na Fakultetu, rijetko ko se odlučivao da stari papir baca u nereciklirani otpad. Stoga smo dugo vremena u kabinetima bili „zatrpani“ starim i neupotrebljivim štampanim materijalima, koji nam je, zbog svakako ograničenog prostora, otežavao svakodnevni rad. Inicijativa Studentske organizacije nam je omogućila da kancelarije i kabinete oslobodimo nepotrebnog papirnog otpada, a da sa druge strane zajednički utičemo na podizanje svijesti o značaju reciklaže i očuvanja životne sredine. I u narednom periodu ćemo nastaviti da podržavamo ovakve studentske inicijative i da zajednički radimo na unapređenju rada Prirodno-matematičkog fakulteta.“
Predsjednica Studentske organizacije, Lena Lukić, nije krila oduševljenje o dobro realizovanom projektu.
„S obzirom da se na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci izučavaju predmeti s ciljem stvaranja svijesti budućih naučnika o zaštiti životne sredine, Studentska organizacija Prirodno-matematičkog fakulteta, kao predstavničko tijelo studenata našeg fakulteta, je odlučila svojim primjerom pokazati kako teoriju pretvoriti u praksu. Kako moj mandat kao predsjednika organizacije ističe ovaj mjesec, cilj je bio da nova struktura započne svoje djelovanje, a stara svoje završi, jednim ovakvim projektom, gdje čini dobro za društvo u cjelini, te naš fakultet i njegove studente predstavlja u jednom pozitivnom svjetlu.“
Nešto više o samoj realizaciji, upoznao nas je Mladen Jeličić, student druge godine matematike i koordinator projekta.
„Mi smo imali jasni želju i jasan cilj – uraditi nešto što će biti originalno i uraditi nešto gdje ćemo motivisati Studentske organizacije drugih fakulteta da isto to urade. Željeli smo da organizujemo projekat u kome će učestvovati i studenti i profesori. Iskreno se nadam da smo to i uspjeli. Ne znam koliko je sam projekat značajan za fakultet, ali ono što je sigurno, Studentska organizacija će i dalje vrijedno raditi i iza sebe ostavljati trag.“
Iz ekološkog aspekta, nešto o samom procesu reciklaže nam je rekao Miloš Rajak, student ekologije.
„Papir ima nekoliko faza prerade od iskorištenog do recikliranog, novog papira. Prvo se potopi u kašastu smjesu u koju se ubacuju mjehurići vazduha, takozvani postupak flotacije, pri kojem štamparske i druge boje ostaju na površini, poslije čega se odstranjuju. Tako očišćena kašasta smjesa se koristi za pravljenje recikliranog roto-papira koji se zatim siječe na željene veličine i spreman je za upotrebu. Kartonska ambalaža i novine se uglavnom prave od recikliranog papira. Važno je napomenuti da se papirni otpad može reciklirati najmanje 7 puta.“
Doprinos u realizaciji je dala i studentica biologije Milica Janjetović, koja je podsjetila na važnost reciklaže.
„Ovim projektom trebalo bi da podsjetimo sve generacije koje benefite imamo od reciklaže. Znajući da reciklažom 1 tone starog papira i kartona spašavamo 17 stabala, njom doprinosimo kako u samoj štednji sirovinskih resursa tako i energije, smanjujemo deponije, spriječavamo degradaciju tla i štitimo životnu sredinu.“
Posljednjih dana mjeseca novembra, mladi i kreativni studenti, pokazali su zašto su oni ti koji mogu poboljšati budućnost, kako lokalne zajednice, regije ali i države.
